
Blog

Pitka voda - najdragocjeniji resurs 21. stoljeća

Pitka voda neophodna je za život svim živim bićima, no čovjek se svojim neodgovornim ponašanjem "pobrinuo" da u 21. stoljeću moramo strepiti hoće li je biti u dovoljnim količinama za nas i za generacije koje dolaze nakon nas.
Jedan od najvrjednijih prirodnih resursa ugrožen je više no što smo mislili prije nekoliko godina. Čovjek je nemilice iskorištavao i još uvijek iskorištava vodu ne pazeći koliko je i kako troši. Oduvijek smo pitku vodu uzimali zdravo za gotovo, kao da je na planetu ima u izobilju - neograničeno.
Kako danas stvari stoje, voda će uskoro postati strateški resurs stoljeća.
Pitka voda nije svima jednako dostupna u 21. stoljeću
Kada je voda u pitanju, na Zemlji nema prirodne ravnopravnosti. Slatkovodni resursi nejednako su raspoređeni. Najviše površinske vode ima u Aziji i Južnoj Americi. Očekivali bismo da je najmanje ima u Africi, ali situacija je drugačija. Najmanje površinskih voda ima u Australiji i Oceaniji te u Europi. Voda je postala strateški resurs u područjima gdje nedostaje, a i veliki izazov u državama koje imaju dosta izvora pitke vode. Naime, porastom broja stanovnika i razvojem industrije, voda se troši u enormnim količinama. Nažalost, ni klimatske promjene ne idu nam na ruku. Globalno zatopljenje, poplave, požari, potresi - sve to utječe na dostupnost i kvalitetu vode. U bogatim industrijskim zemljama izazov je smanjenje potrošnje te održavanje kvalitete vode očuvanjem okoliša.
Zastrašujuća je činjenica da više od 2 milijarde ljudi nema pristup čistoj pitkoj vodi.
Evidentno je da je čovjek neracionalnim, nepromišljenim ponašanjem i neodrživim razvojem ugrozio pitke izvore vode, čime ugrožava svoj opstanak.
Jedinstvene fizičke i kemijske osobine vode
Voda je među najrasprostranjenijim tvarima u prirodi, a ima jedinstvene kemijske i fizičke osobine. Upravo zbog njih, od životne je važnosti za sva živa bića na Zemlji. Može se pojaviti u tri agregatna stanja - čvrstom, tekućem i plinovitom. Nema boje, mirisa ni okusa.
Kvalitetna pitka voda kao što je Aquaviva ima uravnotežen sastav minerala i elemenata u tragovima. U razvijenim državama provodi se ispitivanje kvalitete izvorske vode koja se potom koristi za snabdijevanje gradova vodom. Kvaliteta vode određuje se na temelju:
- fizikalnih pokazatelja - boja, okus, miris, temperatura, raspršena stvar
- kemijskih pokazatelja - vrijednost vodikovih iona, alkalitet, tvrdoća, otopljeni plinovi, kovine...
- bioloških pokazatelja - mikrobiološki pokazatelji, stupanj biološke proizvodnje, stupanj otrovnosti, indeks razlike.
Pitka voda u prirodi
Jeste li znali da voda koju danas koristimo postoji stotine milijuna godina na planetu? Zemlju pokriva 71 % vode, no slatkovodna voda koja se koristi za piće, higijenu i navodnjavanje polja dolazi u iznenađujuće malom postotku u odnosu na mora i oceane, svega 2,5 %. Dvije trećine od toga zaleđeno je u glečerima ili je nedostupno čovjeku za upotrebu iz nekog drugog razloga.
Količina jezerske i riječne vode, vode iz atmosfere ili s površine zemlje beznačajna je u usporedbi s količinom vode na polovima. Znanost raspolaže podatkom da na Zemlji ima oko 11 milijuna km3 slatke vode u tekućem stanju te da na kopno godišnje padne 110 000 km3 padalina. Zanimljivo je da otprilike 63 000 km3 vode ispari i odlazi u atmosferu, dok se mali dio akumulira i pretvara u led. Oko 47 000 km3 otječe natrag u more raznim putovima.
Zašto je pitka voda toliko dragocjena?
Na svijetu danas ima oko 7,4 milijarde ljudi, a većina (54 %) stanovnika svijeta živi u urbanim, gusto naseljenim područjima. Više je razloga zašto je na Zemlji sve manje pitke vode i zašto je njezina kvaliteta sve lošija:
- porast broja stanovnika
- porast potrošnje vode
- industrija troši mnogo vode
- industrijsko zagađenje...
U 1804. godini na svijetu je živjelo milijardu ljudi, a 1960. premašena je brojka od 6 milijardi stanovnika. Samo pedesetak godina kasnije, 2013. već smo imali 7 milijardi. Prema trenutačnim kretanjima, UN prognozira da će do 2028. na Zemlji živjeti 8 milijardi ljudi, a do 2054. nevjerojatnih 9 milijardi.
UN predviđa da će i do 2030. godine na Zemlji nedostajati 40 % vode.
Istraživanja su pokazala da se u raznim dijelovima svijeta voda troši neravnomjerno. Riječ je o ogromnom nesrazmjeru dnevne potrošnje po glavi stanovnika; u Gambiji se troši najmanje vode, oko 4,5 l, dok se u SAD-u troši najviše na svijetu, oko 500 l.
Više od 2 milijarde stanovništva Zemlje nema pristup čistoj pitkoj vodi, što je zabrinjavajuće i poražavajuće za čovječanstvo. S jedne strane, putujemo u svemir i istražujemo planete, a s druge strane, na našem planetu nedostaje osnovni resurs za preživljavanje i ne možemo ga osigurati velikom dijelu Zemljana. Samo jedna četvrtina stanovnika svijeta živi u razvijenim zemljama, no ni te zemlje nisu pošteđene problema s pitkom vodom. Industrijalizacija i neodrživ razvoj gospodarstva doveli su do toga da se suočavaju s onečišćenjem pitke vode.
Kako utjecati na promjenu gospodarenja vodom i na odnos prema prirodi, smanjiti onečišćenje i provoditi održivi razvoj, pitanja su koja svijet prate već neko vrijeme i na koja, čini se, nema adekvatnog odgovora.
Pitka voda u Hrvatskoj
Hrvatska spada među trideset zemalja svijeta koje obiluju pitkom vodom. U Europi je treća po količini slatke vode. Imamo sreću što živimo u zemlji s iznadprosječnim zalihama pitke vode gdje se voda smatra javnim dobrom. U Hrvatskoj ima oko 65.000 kilometara kopnenih rijeka i 168,5 km2 kopnenih jezera, a najveći dio zaliha čine podzemne vode. Upravo njih najviše koristimo za javnu vodoopskrbu. No, podzemnih voda u Hrvatskoj nema podjednako u svim područjima.
Zanimljivo je da se pitka voda kod nas još uvijek koristi za pranje gradskih ulica i teških industrijskih postrojenja. U očima ekološki osviještenih stanovnika to je neodgovorno ponašanje i bespotrebno trošenje pitke vode.
Ono što je karakteristično za našu zemlju jest krš - tlo koje nam omogućava da se stvaraju prirodna skladišta obnovljive pitke vode. Takve vrste vapnenačkog propusnog tla nema mnogo u svijetu.
Zalihe i kvaliteta pitke vode ugrožene su prije svega zbog: neracionalnog trošenja, neodrživog razvoja industrije te nekvalitetnog zbrinjavanja otpada. S obzirom na to da se prirodne vode koriste kao izvorišta za vodoopskrbu, a u isto vrijeme primaju otpadne vode, ugrožava se kvaliteta.
Da bi voda bila tehnološki i zdravstveno ispravna za piće, potrebno je napraviti detaljnu analizu kakvoće te ju pročistiti i obogatiti. Aquaviva radi sve to. Imamo nekoliko certifikata kvalitete. Provodimo redovite rigorozne provjere kvalitete svoje vode u vlastitom laboratoriju. Znate li da je upravo naša voda tehnološki najispravnija voda za piće?
Probajte Aquavivu i uvjerite se i sami u njezinu kvalitetu!